preskoči na sadržaj

Osnovna škola Frana Krste Frankopana Osijek

Vijesti

RODITELJI, POMOZITE SEBI DA BISTE MOGLI POMOĆI DJECI!

Autor: Jadranka Oberman-Sebenji, 31. 3. 2020.

Stres predstavlja svaku reakciju organizma na fizički, mentalni ili emocionalni podražaj nerazriješenog stanja koji remeti prirodnu ravnotežu u organizmu. (http://www.zzjzpgz.hr/nzl/44/mozak.htm)

Stres se pojavljuje kada osoba procijeni da situacija nadmašuje njezine prilagodbene sposobnosti.

Situacija u kojoj smo se svi zajedno našli iznimno je stresna iz više razloga:

  • Strah za sebe i najbliže – od zaraze i težih posljedica iste
  • Prisilna izolacija od neposredne socijalne podrške
  • Ograničena sloboda kretanja neizvjesnog trajanja
  • Nedostatak mirnog prostora u domu (većina ukućana kod kuće je cijelo vrijeme)
  • Strah od budućnosti i ekonomske krize, pogotovo za one koji privremeno ne privređuju
  • Novi izazovi – rad od kuće, nastava na daljinu koja zahtijeva veliku samostalnost u učenju i značajno uključivanje roditelja te snalaženje u tehnologiji. Ako je u obitelji veći broj školaraca – treba treba napraviti raspored za korištenje tehnologije
  • Odgađanje svih važnih događaja (životnih, obiteljskih, sportskih, kulturnih…) neizvjesnog trajanja
  • Nemogućnost dugoročnog planiranja aktivnosti

S obzirom na višestruke stresne aspekte sadašnjega života, možemo reći da se trenutno suočavamo s krizom.

„Kriza = dubok, sveobuhvatan poremećaj u životu pojedinca ili funkcioniranju društva sa snažnim i više ili manje teškim i trajnim posljedicama; prijelomno, prolazno teško stanje (društvena, politička kriza, ekonomska kriza).“ (Hrvatska enciklopedija,https://www.enciklopedija.hr/ )

Kad spomenemo riječ kriza u svakodnevnom životu, to isključivo ima negativno značenje, ali ne mora biti tako.

Riječ kriza dolazi od grčke riječi „crisis“ što znači odluka, odnosno o krizi možemo govoriti kao o odlučujućoj, prijelomnoj točki u životu.

Kinezi koriste dvije riječi za riječ kriza: wei = rizik, opasnost i ji = prilika, mogućnost, što znači da svaku krizu možemo shvatiti i kao priliku za usvajanje nekog novog znanja i vještine, nove navike, nove prilagodbe.

Da bismo mogli pomoći našoj djeci u uspješnom nošenju s trenutnom krizom, moramo prvo znati i moći pomoći sebi da ostanemo stabilni i emocionalno uravnoteženi. Djeca uče životne vještine od nas po modelu, pa tako i vještinu uspješnog nošenja sa stresom.

U krizi često osjećaji počinju prevladavati nad misaonim dijelom ljudskog bića, tako da se u većoj mjeri javljaju tuga, ljutnja, bespomoćnost, doživljaj da nemamo kontrolu nad svojim životom. Doživljaj gubitka kontrole i doživljaj neizvjesnosti dodatno mogu potaknuti osjećaj beznađa.  U situaciji koju ne možemo promijeniti, a to je ova u kojoj smo se svi našli, ono što ipak možemo promijeniti je – STAV PREMA SITUACIJI. Važno je osvijestiti da je to ono što uvijek možemo kontrolirati u svome životu.

Klikom na "više" pročitajte nekoliko savjeta kako mi odrasli u tome možemo pomoći sami sebi:

 

  1. Prikupljanjem relevantnih informacija
  2. Prihvaćanjem i ventiliranjem vlastitih emocija
  3. Vježbanjem optimizma i traženjem pozitivnog
  4. Unošenjem humora u situaciju
  5. Planiranjem dana/tjedna
  6. Traženjem socijalne podrške
  7. Uvođenjem zabavnih aktivnosti i tjelovježbe
  8. Opuštanjem

1. PRIKUPLJANJE RELEVANTNIH INFORMACIJA

Trebamo imati relevantne informacije o onome što se događa oko nas, o preporukama koje daje Stožer civilne zaštite te o uzročniku epidemije, ali je pri tome iznimno važno:

  • Oslanjati se na relevantne izvore (HZJZ, Stožer civilne zaštite, Vlada RH…)
  • Ne nasjedati na senzacionalističke naslove i lažne informacije
  • Ne okupirati se informacijama previše (a posebno je važno da televizijske vijesti nisu zvučna kulisa svakodnevnom obiteljskom životu)

2. PRIHVAĆANJE I VENTILIRANJE VLASTITIH EMOCIJA

Prihvatite ako osjećate zabrinutost, tugu ili ljutnju, ne potiskujte te osjećaje zato jer smatrate da morate uvijek biti dobro raspoloženi – ako vam se plače, isplačite se, ako vam se viče, izvičite se (ne na nekoga nego sami sa sobom 😊). Nitko ne može uvijek biti dobro raspoložen, a potiskivanje emocija može dovesti do pojave psihosomatskih simptoma (glavobolje, mučnine, problemi sa spavanjem…)

3. VJEŽBANJE OPTIMIZMA – TRAŽENJE POZITIVNOG

Kad smo optimističnog stava, razmišljamo o budućnosti kao o izazovu, nečemu uzbudljivom, pravimo planove i zamišljamo njihove pozitivne ishode.

Psihičko stanje može utjecati na zdravlje i zdravstveni ishod, kod žena i muškaraca, mlađih i starijih. Optimistične osobe imaju manje šanse razviti depresivne simptome i imaju bolji imunološki sustav. Pokušajte zamisliti što ćete sve raditi kad prođe ova situacija, kako ćete iz nje izaći „bolji“. Pitajte se što vam je sve pozitivnoga donijela ova pandemija i izolacija – npr. više vremena za obitelj, za aktivnosti koje volite, ali ih ne stignete provoditi, solidarnost, zajedništvo, čišći zrak…

https://m.facebook.com/story.php?story_fbid=1120209158335203&id=551847968504661– vježba za obiteljsko treniranje optimizma

4. UNOŠENJE HUMORA U SITUACIJU

Humor je ljekovit jer nam omogućuje da situaciju sagledamo drugačije, da ona izgubi svoju dramatičnost. Ne zaboravite se smijati, to je jako važno i za vas i za vašu djecu! Unošenje humora omogućit će nam da optimističnije gledamo na budućnost.

5. PLANIRANJE DANA/TJEDNA

Već sam navela da je upravo nemogućnost dugoročnog planiranja jedan od stresnih aspekata ove situacije. Ali to ne znači da ne možemo planirati kratkoročno. Planiranje nam omogućuje doživljaj kontrole nad vlastitim životom. Organizirajte svoj dan/tjedan, odredite vrijeme za individualne i obiteljske aktivnosti, napravite si raspored. Osjećat ćete se korisno i svrhovito, što je od iznimne važnosti, a i naučit ćete svoje dijete o važnosti planiranja.

6. TRAŽENJE SOCIJALNE PODRŠKE

Iako nam se čini da trenutno imamo samo podršku svoje obitelji, budući da je okupljanje zabranjeno, to zapravo nije točno. Napredak online komunikacije omogućuje nam da se vidimo i porazgovaramo s više prijatelja istovremeno (https://zoom.us/ , https://www.skype.com/en/get-skype/ , https://www.messenger.com/ su samo neke od aplikacija koje omogućuju skupne video pozive besplatno.)

Osim toga, iako društvene mreže ne mogu zamijeniti ono pravo druženje, u ovoj situaciji ipak mogu ponuditi dobar izvor socijalne podrške.

Nazovite člana obitelji kojega dugo niste čuli, nazovite osobu u samoizolaciji ili osobu koja živi sama, smislite kako možete usrećiti neku osobu i učinite to, sigurno ćete se osjećati bolje. I opet – vaša djeca uče od vas o empatiji, solidarnosti, osjetljivosti za druge.

7. UVOĐENJE ZABAVNIH AKTIVNOSTI I TJELOVJEŽBE

Kao što sam već spomenula, sad imamo na raspolaganju više vremena – možemo se baviti nekim aktivnostima koje volimo, a nikad ne stignu na red od ostalih prioriteta. Možemo donijeti neke zdrave odluke – da ćemo se hraniti zdravije (imamo vremena za proučavanje zdrave ishrane i kuhanje zdravih obroka), da ćemo istražiti neko područje koje nas zanima (Internet nam je stalno dostupan), pročitati neku knjigu, naučiti neku novu vještinu, pogledati seriju ili film… Mnoge kulturne institucije nude besplatne online aktivnosti, npr. na stranici http://www.journal.hr/lifestyle/kultura/film-kazaliste-tv/domace-i-strane-predstave-online-kazaliste/ možete vidjeti koja sve kazališta nude predstave preko interneta, a na stranici https://travel-advisor.eu/virtualni-muzeji/ možete virtualno posjetiti svjetske muzeje. Mogućnosti je bezbroj. Zabavne aktivnosti utječu na dobro raspoloženje, a obično donose još i neku dodatnu korist (novo znanje, vještina, zdravije navike…). Pri izboru aktivnosti, nikako nemojte zaboraviti na tjelovježbu jer je tjelesna aktivnost izuzetno važna za tjelesno, ali i za mentalno zdravlje, budući da aerobno vježbanje pobuđuje lučenje endorfina - hormona zaslužnog za osjećaj sreće i prirodne energije, povećava se osjećaj zadovoljstva (zbog podizanja nivoa dopamina i serotonina). Vježbanje također utječe na povećanje otpornosti na stres (smanjuje se nivo kortizola – „hormona stresa“).

8. OPUŠTANJE

Na kraju, nikako ne smijemo zaboraviti na opuštanje. Uzmite si par trenutaka u danu i napravite vježbe disanja ili mišićne relaksacije.

https://www.krenizdravo.rtl.hr/zdravlje/mentalno_zdravlje/tehnike-disanja-vjezbe-disanja-za-smirenje-i-opustanje

Sretno, uz pozitivu (ali ne na koronu 😊)!

Izvori:

„Stres, trauma, oporavak“, ur. Pregrad, J. , Društvo za psihološku pomoć, Zagreb, 1996.

https://www.nzjz-split.hr/index.php/2-uncategorised/207-tjelesna-aktivnost-i-mentalno-zdravlje-u-zdravom-tijelu-zdrav-duh

https://zgpd.hr/2020/03/16/stres-bolest-optimizam-sto-mozemo-probati-uciniti-sami/

http://www.zzjzpgz.hr/nzl/44/mozak.htm

https://www.enciklopedija.hr/

http://zgpd.hr/2020/03/14/kako-pruziti-podrsku-djeci-u-periodu-zdravstvene-krize/




Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Školska liječnica

  Školska liječnica: dr Ivana Balta    Medicinska sestra: Barbara Šencaj

Adresa E pošte: zz-skolska-medicina-04-os@zzjzosijek.hr

Adresa: Drinska 8

Broj telefona: 225 752

Radno vrijeme: Ponedjeljak i utorak  13.00 - 20.00

Srijeda i četvrtak 7:00 - 14.00

                          

 

e-Dnevnik

Projekti

     

     

    

  

        

     

     

   

  

   

  

 

Korisni linkovi
CMS za škole logo
Osnovna škola Frana Krste Frankopana Osijek / Frankopanska 64, HR-31000 Osijek / www.os-fkfrankopana-os.skole.hr / ured@os-fkfrankopana-os.skole.hr
preskoči na navigaciju